Katalog novčanih kazni
Katalog novčanih kazni za prekršaje prekoračenja brzine
Izvan naseljenih mjesta*
Prekoračenje* | Novčana kazna | Kazneni bodovi | Zabrqana vožnje | Uložiti prigovor? |
---|---|---|---|---|
Do 10 km/h | 20 € | - | - | radije ne |
11 - 15 km/h | 40 € | - | - | radije ne |
16 - 20 km/h | 60 € | - | - | radije ne |
21 - 25 km/h | 100 € | 1 | - | Ovdje provjeriti |
26 - 30 km/h | 150 € | 1 | (1 mjesec)** | Ovdje provjeriti |
31 - 40 km/h | 200 € | 1 | (1 mjesec)** | Ovdje provjeriti |
41 - 50 km/h | 320 € | 2 | 1 mjesec | Ovdje provjeriti |
51 - 60 km/h | 480 € | 2 | 1 mjesec | Ovdje provjeriti |
61 - 70 km/h | 600 € | 2 | 2 mjeseca | Ovdje provjeriti |
Više od 70 km/h | 700 € | 2 | 3 mjeseca | Ovdje provjeriti |
** Zabrana vožnje obično se izriče samo ako su počinjena dva prekršaja prekoračenja brzine od 26 km/h ili više u roku od 12 mjeseci (“uporno kršenje dužnosti”)
Unutar naseljenih mjesta*
Prekoračenje* | Novčana kazna | Kazneni bodovi | Zabrqana vožnje | Uložiti prigovor? |
---|---|---|---|---|
Do 10 km/h | 30 € | - | - | radije ne |
11 - 15 km/h | 50 € | - | - | radije ne |
16 - 20 km/h | 70 € | - | - | radije ne |
21 - 25 km/h | 115 € | 1 | - | Ovdje provjeriti |
26 - 30 km/h | 180 € | 1 | (1 mjesec)** | Ovdje provjeriti |
31 - 40 km/h | 260 € | 2 | 1 mjesec | Ovdje provjeriti |
41 - 50 km/h | 400 € | 2 | 1 mjesec | Ovdje provjeriti |
51 - 60 km/h | 560 € | 2 | 2 mjeseca | Ovdje provjeriti |
61 - 70 km/h | 700 € | 2 | 3 mjeseca | Ovdje provjeriti |
Više od 70 km/h | 800 € | 2 | 3 mjeseca | Ovdje provjeriti |
** Zabrana vožnje obično se izriče samo ako su počinjena dva prekršaja prekoračenja brzine od 26 km/h ili više u roku od 12 mjeseci (“uporno kršenje dužnosti”).
Prigovor može biti isplativ, jer mnoge kazne sadrže pogreške.
Ovdje provjerite svoje mogućnosti besplatno!
Posebni slučajevi
U principu, kazne za prekršaje prekoračenja brzine jasno su regulirane u katalogu novčanih kazni Federalnog ministarstva prometa i infrastrukture. No, brojni su posebni slučajevi u kojima ne prijete samo novčane kazne, bodovi ili zabrana vožnje, već i kazneni postupci i oduzimanje vozačke dozvole.
Prema čemu se određuje težina kazne?
1. Prekoračenje brzine u gradu ili izvan grada?
2. Jeste li još uvijek na probnom periodu?
3. Dodatne kazne za specifične situacije u prometu
4. Prekoračenje brzine i ugrožavanje drugih sudionika u prometu
5. Jeste li ponavljajući prijestupnik?
Najveće brzine prema Zakonu o cestovnom prometu (STVO)
Preporučena brzina na autocestama je 130 km/h. Ovdje se ne radi o ograničenju brzine, već o preporuci maksimalne brzine. Međutim, prema ADAC-u, koji se pak oslanja na Savezni zavod za statistiku, samo nešto više od 60% autocesta nema ograničenje brzine. Više od četvrtine ima stalna ograničenja brzine, u slučaju ostalih 11% ograničenje je privremeno (po mokroj cesti, zaštita od buke itd.) ili zbog radova na cesti.
Sva ograničenja brzine vrijede od prvog ograničavajućeg prometnog znaka. Čak i ako vas je radar uslikao samo nekoliko metara iza prometnog znaka, nema razlike u kazni. Često korišteni argumenti da vozilo ne treba kočiti nakon prve prilike da se na dostupnoj ruti vidi prometni znak redovito ostaju bez rezultata. Umjesto toga, sudovi to vide kao pokazatelj da brzina nije bila primjerena uvjetima vidljivosti – što može dovesti do povećanja kazne.
Uz normalno kočenje, vozilo treba gotovo 300 metara da uspori sa 180 km/h na 60 km/h. Vrijeme reakcije se niti ne uzima u obzir.
Isto tako, ograničenja brzine vrijede do prometnog znaka koji ukida ograničenje. Prerano ubrzavanje stoga je također prometni prekršaj.
Na svim cestama (osim autocestama) izvan naseljenih mjesta vrijedi maksimalna brzina od 100 km/h. Međutim, ograničenja brzine niža su na mnogim cestama. Isto vrijedi i ovdje: ograničenje se primjenjuje odmah od prvog znaka ograničenja pa sve do znaka koji poništava ograničenje (ili ga zamjenjuje drugim). Osim toga, postoje brojne specifične prometne situacije u kojima se prekoračenje brzine kažnjava većim kaznama.
Pri lošoj vidljivosti ili vremenskim uvjetima, u blizini opasnih mjesta kao što su pješački prijelazi, raskrižja ili čvorišta, prijelazi preko pruge, izlazi s gradilišta ili u lošim uvjetima na cestama često se izriče povećana kazna, koja iznosi najmanje 100 € i dodatni kazneni bod u registru vozačkih sposobnosti.
Opće ograničenje brzine u gradskim područjima je 50 km/h. Osim toga, sve je više prometno mirnijih područja. One će biti podijeljene na zone “Zona 30” i stambene ulice. U stambenim ulicama primjenjuje se brzina hoda.
Prigovor može biti isplativ, jer mnoge kazne sadrže pogreške.
Ovdje provjerite svoje mogućnosti besplatno!
Podaci o ograničenjima brzine na njemačkim cestama
Njemačka je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima brze ceste bez ograničenja brzine. Međutim, to se odnosi samo na dio svih brzih cesta. Otprilike 50% svih autocesta sada ima ograničenje brzine, trajno ili privremeno. Sve je veći trend ograničenja brzine. 1984. godine samo je 15,5% autocesta imalo ograničenja brzine (izvor: zeit.de).
Njemački vozači često nisu previše oprezni po pitanju ograničenja brzine. U posljednjih 5 godina u registar vozačkih sposobnosti bilo je između dva i pol i tri milijuna upisa zbog prekoračenja brzine – to čini više od 7500 prekršaja dnevno. Bilježe se samo prometni prekršaji koji su stvarno povezani s upisom u registar vozačkih sposobnosti („prekršaji s kaznenim bodovima”) – manji prekršaji koji rezultiraju samo novčanom kaznom ovdje se ne uzimaju u obzir. Gotovo devet milijuna vozača ima bodove u “dosjeu prometnih prekršitelja”. Istodobno, prema godišnjim procjenama ADAC-a, prevelika brzina je uzrok daleko najveći uzrok nesreća 1. To se odnosi kako na naseljena, tako i na nenaseljena mjesta.
Zašto postoje ograničenja brzine
Kontrola vlastitog vozila i obzir prema drugim sudionicima u prometu
Osim brige o okolišu (npr. buka i zaštita prirode), ograničenja brzine izvan gradova i na autocestama obično se postavljaju kako bi se osiguralo da vozači ne izgube kontrolu nad vozilom, čak i pod manje dobrim uvjetima na cesti, unutar maksimalne brzine. Ako cesta nije uređena za veće brzine, ima nedostatke ili tok ceste ne dopušta sigurnu vožnju pod većim brzinama, maksimalne brzine se redovito smanjuju.
Loši vremenski uvjeti i obzir prema drugim sudionicima u prometu također mogu biti osnova za nametanje ograničenja brzine. Na primjer, najveća dopuštena brzina često se smanjuje u blizini ulaza na autocestu i gusto prometnih dijelova ceste kako bi se spriječili sudari. Ceste s prijelazima za divlje životinje, ulice u središtu grada, u područjima s gustim pješačkim prometom ili djecom koja se igraju često su pod utjecajem ograničenja brzine, tako da se iznenadne opasne situacije mogu svladati bez sudara.
Argument za ova razmatranja često se temelji na odnosu između zaustavnog puta i brzine. Tamo gdje treba izbjeći sudare ili odvažne manevre izbjegavanja, smanjenje maksimalne brzine je,zu znakove upozorenja, gotovo uvijek jedini način na koji država može smanjiti rizik od prometnih nesreća na određenim dionicama ceste.
Zaustavni put, put kočenja, put reakcije
Odlučujući kriterij za izbjegavanje sudara je takozvani “zaustavni put”. Zaustavni put opisuje prijeđenu udaljenost dok se vozilo ne zaustavi samostalno i u potpunosti, nakon pojave događaja koji uzrokuje zaustavljanje vozila. Zaustavni put se sastoji od puta reakcije i puta kočenja.
Sljedeća tablica pokazuje koliko daleko možete voziti određenom brzinom dok ne pritisnete kočnicu (put reakcije), koliki je put kočenja i nakon koliko metara možete zaustaviti svoje vozilo. Sve informacije vrijede za suhe ceste i vozače s normalnim reakcijama.
Put kočenja i put zaustavljanja ovisno o brzini
km/h | Vrijeme reakcije (m/s) | Put kočenja (m) trocken | nass | Put zaustavljanja (m) trocken | nass |
---|---|---|---|
30 | 8,3 | 4,6 | 7,7 | 13,0 | 16,0 |
35 | 9,7 | 6,3 | 10,5 | 16,0 | 20,2 |
40 | 11,1 | 8,2 | 13,7 | 19,3 | 24,8 |
45 | 12,5 | 10,4 | 17,4 | 22,9 | 29,9 |
50 | 13,9 | 12,9 | 21,4 | 26,7 | 35,3 |
55 | 15,3 | 15,6 | 25,9 | 30,8 | 41,2 |
60 | 16,7 | 18,5 | 30,9 | 35,2 | 47,5 |
70 | 19,4 | 25,2 | 42,0 | 44,7 | 61,5 |
80 | 22,2 | 32,9 | 54,9 | 55,1 | 77,1 |
90 | 25,0 | 41,7 | 69,4 | 66,7 | 94,4 |
100 | 27,8 | 51,4 | 85,7 | 79,2 | 113,5 |
120 | 33,3 | 74,1 | 123,5 | 107,4 | 156,8 |
140 | 39 | 100,8 | 168,0 | 139,7 | 206,9 |
160 | 44 | 131,7 | 219,5 | 176,1 | 263,9 |
180 | 50 | 166,7 | 277,8 | 216,7 | 327,8 |
200 | 56 | 205,8 | 342,9 | 261,3 | 398,5 |
220 | 61 | 249,0 | 415,0 | 310,1 | 476,1 |
Put reakcije
Reakcijska udaljenost opisuje udaljenost koja se prijeđe pri brzini vožnje između trenutka prometnog događaja (npr. iznenadno kočenje vozila ispred) i reakcije vozača koji reagira (kočenje, radnja izbjegavanja). Vrijeme reakcije razlikuje se od osobe do osobe i može biti kraće (npr. kod povišene razine adrenalina) ili duže (npr. kod umora) ovisno o kognitivnom stanju. U cestovnom prometu to vrijeme reakcije je prosječno oko jedne sekunde. Iz tog razloga popularno se govori i o takozvanoj “sekundi šoka”. Ako uzmete ovu vrijednost kao osnovu, udaljenost reakcije jednostavno odgovara brzini vožnje u metrima u sekundi.
Točan faktor pretvorbe: brzina u km/h / 3,6 = brzina u m/s
Formula aproksimacije / “emoirijska formula”: (brzina u km/h / 10) x 3
Upravo ta sekunda šoka dovodi do toga da vozilo koje reagira uvijek prelazi dužu udaljenost istom brzinom od vozila ispred koje već koči. Stoga je teško izbjeći sudare pri naglom kočenju, čak i uz isti učinak kočenja između vozila i kratko vrijeme reakcije, ako ne držite dovoljan razmak od vozila ispred. Jednako tako, trenutak šoka kada se dogode druge opasne situacije može značiti da vozač ne može na vrijeme reagirati ili zakočiti pri velikim brzinama. Tipični primjeri su neočekivani prijelaz divljih životinja, objekti na cesti koji se prekasno prepoznaju ili neočekivano uključivanje sporijeg automobila na njegovu stranu kolnika.
Osobito mladi vozači češće od prosjeka sudjeluju u nesrećama uzrokovanim kršenjem obveznog razmaka. Važan čimbenik ovdje je pretjerano samopouzdanje usprkos relativnom nepoznavanju intenzivnih manevara kočenja. Čak ni profesionalni vozači utrka rutinski ne mogu reagirati na vrijeme ili izbjeći neočekivano kočenje ako unaprijed ne postoji razuman razmak između automobila. Stoga je važno biti oprezan na cesti i ne precijeniti vlastitu sposobnost reagiranja.
Put kočenja
Put kočenja je prijeđeni put od početka kočenja do potpunog zaustavljanja automobila. Posebno je problematičan put kočenja jer se s povećanjem brzine nesrazmjerno povećava. Ako vozilo ispred neočekivano zakoči ili je trak iznenada blokiran ili zapriječen te postoji velika razlika u brzini između automobila, tada postoji znatan rizik od prometne nesreće ili sudara.
Put kočenja = (brzina / 10) * (brzina / 10)
Prema ovom pravilu, vozilo koje brzinom od 220 km/h prati drugo vozilo koje vozi brzinom od 200 km/h već ima put kočenja koji je 84 metra dulji. Kod takozvanog kočenja u nuždi put kočenja je otprilike upola manji. Međutim, treba imati na umu da ovo pravilo vrijedi samo kada je površina ceste suha i ne može zaštititi od sudara, osobito ako vozilo ispred već izvodi naglo kočenje.
Osim toga, put kočenja vozila također može biti dulji ako ima veću nosivost.
Pažnja: ako vozilo ispred jako naglo neprirodno zakoči – na primjer zbog sudara s drugim vozilom ili rubom prometne trake – pravilo više ne vrijedi. I u takvim slučajevima najbolji način da izbjegnete sudar je voziti smanjenom brzinom, držati veći sigurnosni razmak i voziti oprezno.
Poseban oprez potreban je i u lošim vremenskim uvjetima.
Mokra ili skliska cesta
Put kočenja (a time i razlika u putu kočenja) drastično se povećava na mokrim ili skliskim cestama. Kad je cesta mokra, morate računati s otprilike dvostruko većim putem kočenja u usporedbi s kočenjem na suhoj cesti, s otprilike četiri puta duljim putem kočenja na cestama prekrivenim snijegom i do devet puta duljim putem kočenja na zaleđenim cestama.
(Quelle: Izvor: ADAC signali – izračun zaustavnog puta)
Loša vidljivost
Ako je vidljivost loša, put reakcije je duži, jer se reakcija može dogoditi tek nakon što je iznenadni događaj prepoznat. Slaba vidljivost dovodi do kasnijeg prepoznavanja događaja, a time i duljeg puta reakcije. Pogotovo je po magli kolnik često mokar, što također povećava put kočenja.
Suština je da u lošim vremenskim uvjetima treba smanjiti brzinu i primjereno povećati sigurnosni razmak.
Zaustavni put
Put zaustavljanja predstavlja zbroj puta reakcije i puta kočenja. Zaustavni put posebno je korisna ključna brojka kada je potrebno zaustaviti se ispred nepomične prepreke (prijelaz divlje životinje, kraj zastoja u prometu, blokada ceste). Budući da se u prometu koji teče “prepreka” – odnosno vozilo ispred – kreće u istom smjeru, zaustavni put ovdje nije posebno bitan. Upravo iz tog razloga, praktična pravila za minimalnu udaljenost često propisuju razmak koji je ovisan od brzine vožnje i znatno je manji od ukupnog zaustavnog puta koji oba vozila obično moraju prijeći.