Aquaplaning – kada auto na vlažnoj cesti izgubi mogućnost zaustavljanja
Kada se spoje velike brzine i stajaća voda na cesti, to može imati strašne posljedice za vozače. Zbog mokre površine ceste automobil može „zaplivati“, a vozač izgubiti kontrolu nad vozilom. Takozvani “aquaplaning”, poznat i kao “vodeni klin”, može se dogoditi za vrijeme jake kiše i nosi visok potencijal nesreće.
Ako dođe do vodenog klina, vozilo iznenada i bez upozorenja gubi prianjanje za cestu i umjesto toga pluta na sloju vode. Budući da u ovom slučaju postoji mali ili nikakav kontakt gume s cestom, ni upravljanje ni kočenje ne mogu pomoći u ovoj situaciji. Pokušaj korektivnih manevara može čak dovesti do ozbiljnih nesreća ako se vozilo iznenada ponovno zalijepi za cestu u nepovoljnom položaju.
Najbolji scenarij je potpuno izbjegavanje vodenog klina, ali trebali biste barem biti spremni na njega ako se dogodi.
Što je aquaplaning (vodeni klin)?
Obilne kiše, osobito u jesen, mogu uzrokovati nakupljanje vode na ulici. Gume inače istiskuju vodu na cestu, tako da dio nje prska u stranu, a gazni sloj gume odvodi preostalu vodu tako da gazni sloj ostaje u kontaktu s tlom.
Ako na cesti ima puno vode ili ako se vozilo kreće prebrzo, voda se više ne može kontrolirano istiskivati iz guma. Umjesto toga, gume guraju vodu ispred sebe. Stvara se svojevrsni pramčani val. Ovaj pramčani val gura se poput klina između guma i ceste. U najgorem slučaju, automobil potpuno izgubi oslonac i počne kliziti odnosno plivati. Bez kontakta s cestom više se ne može samo upravljanjem ili kočenjem auto dovesti pod kontrolu.
Kada dolazi do aquaplaninga?
Razlozi zbog kojih dolazi do aquaplaninga nisu uvijek isti. Glavni razlozi su, naravno, kiša i vlaga. Stanje ceste također igra ulogu. Aquaplaning se obično javlja tamo gdje cesta ima udubljenja ili kolotrage. Voda se skuplja u udubljenjima, koja tada ne mogu otjecati i na odgovarajućoj dubini više se ne mogu istisnuti gumama. Međutim, ako ima puno kiše, može doći do aquaplaninga čak i na cesti bez nedostataka.
Vrsta prometne ceste relevantna je samo u ograničenoj mjeri. Međutim, tipična brzina vožnje sigurno igra ulogu. Naime povećana brzina vožnje također potiče pojavu aquaplaninga.
Kada procjenjujete rizik od aquaplaninga, trebali biste se osloniti i na svoje osjećaje. Ako imate dojam da automobil “lebdi” po cesti, usporite polako i bez naglog kočenja. Okretanje guma na oznakama prometnih traka također može ukazivati na početak aquaplaninga.
Koji čimbenici pogoduju aquaplaningu?
Dubina vode: Što je više vode na kolniku, veća je vjerojatnost da će doći do aquaplaninga. Stanje ceste također utječe na to koliko dobro voda može otjecati. Kišnica se posebno skuplja ispod mostova, u zavojima ili udubinama, koja tada može postati opasnost. Što je sloj vode na cesti deblji, to je manja maksimalna brzina pri kojoj gume još mogu uhvatiti tlo.
Brzina: Prekoračenje brzine u mokrim uvjetima može imati kobne posljedice. Kao i kod povećanja količine vode, vjerojatnost pojave aquaplaninga raste s povećanjem brzine kada pada kiša. Od brzine od otprilike 80 km/h pa nadalje postoji povećan rizik.
Najveća brzina pri kojoj gume još uvijek imaju dovoljan kontakt s cestom naziva se plutajuća brzina. ADAC test guma određuje maksimalnu brzinu od 75 do 85 km/h na dubini vode od 7 mm za gume s dubinom profila od oko 8 mm. Prema ADAC-u, količina vode na cesti često može premašiti testiranih 7 mm. Osim toga, test se temelji na novim gumama, a to nije standardna situacija u vožnji. ADAC stoga savjetuje da ne prelazite brzinu od 80 km/h po jakoj kiši.
Širina gume: Široke gume moraju istisnuti više vode od uskih guma. Sa širokim gumama stoga ste općenito više izloženi riziku od proklizavanja zbog aquaplaninga. Proizvođači guma to pokušavaju kompenzirati dizajnom profila guma. Međutim, posebni profili i konture također se mogu koristiti kako bi široke gume bile manje osjetljive na proklizavanje i gubitak kontakta s cestom.
Dubina profila: Osim širine guma, dubina profila također igra ulogu. Voda može otjecati kroz profilne utore u gumi, tako da se održava kontakt između gume i kolnika čak i kada je mokar. Što je dublji profil gume, to više vode može otjecati. Tijekom vremena gume gube dubinu gaznog sloja i pružaju sve lošiju zaštitu od aquaplaninga. Čak i u relativno niskim mokrim uvjetima, može doći do aquaplaninga s odgovarajućom malom dubinom gaznoga sloja i velikom brzinom.
Tlak u gumama: Tlak u gumama također igra ulogu kada je u pitanju aquaplaning. Gume su sklonije gubitku kontakta s cestom kada je tlak u gumama nizak. S niskim tlakom povećava se kontaktna površina guma s cestom. S većom kontaktnom površinom – kao i sa širim gumama – povećava se količina vode koju treba istisnuti. Osim toga, zbog niskog tlaka voda lakše ulazi ispod guma te se manje vode istiskuje u stranu. Dubinu profila i tlak u gumama stoga treba redovito provjeravati.
Stanje ceste: Posljednje, ali ne manje važno, stanje ceste također igra značajnu ulogu u opasnostima od aquaplaninga. Budući da je brzina važan čimbenik utjecaja, aquaplaning se prvenstveno događa na cestama koje se tradicionalno koriste za bržu vožnju – tj. uglavnom na cestama s više traka i autocestama. Rizik je manji što je površina ceste neravnija. Dok neravnine poput udubljenja i kolotraga potiču nakupljanje vode, nagib ceste ima pozitivan utjecaj. Što je padina strmija, to voda može bolje otjecati.
Ostali čimbenici uključuju težinu vozila i stanje amortizera. Težina je također relevantna u vezi s tlakom u gumama. Ovisno o tome koliko je automobil opterećen, potrebno je prilagoditi tlak u gumama. Zastarjeli amortizeri također mogu potaknuti aquaplaning.
Kako se može izbjeći akvaplaning?
Najbolji način da spriječite aquaplaning je prilagoditi stil vožnje vremenskim uvjetima i cesti. Kad je mokro, uvijek treba smanjiti brzinu. Što je vrijeme jače, treba voziti sporije i opreznije. To također uključuje vožnju izvan kolotraga ako je potrebno i obraćanje pozornosti na znakove koji upozoravaju na opasna mjesta.
Osim toga, svaki bi vozač trebao pripaziti na stanje vozila. Dubinu profila i tlak u gumama treba redovito provjeravati i istrošene gume na vrijeme zamijeniti novima. Ako to nije moguće pravodobno, dodatni rizik treba barem nadoknaditi posebno opreznim načinom vožnje.
Što učiniti ako dođe do akvaplaninga?
Ako unatoč svom oprezu automobil počne kliziti, morate znati što učiniti. Evo nekoliko važnih pravila ponašanja:
- izbjegavajte naglo kočenje
- držite volan s obje ruke
- izbjegavajte brze pokrete volana
- pažljivo maknite nogu s papučice gasa
- pritisnite kvačilo
- polako smanjite brzinu.
Ako je vozilo izgubilo kontakt s cestom, niti upravljanje niti kočenje nema učinka. Nakon što gume ponovno počnu prianjati za cestu, ishitreni manevri vožnje mogu dovesti do ozbiljnih nesreća. Vozilo tada može skrenuti i proklizati.
Upravo zbog toga kod aquaplaninga vrijedi “manje je više”. Što je prijelaz s vode na asfalt mekaniji, to je lakše nakon toga vratiti vozilo pod kontrolu.
Zaključak
Prilagodite svoje ponašanje u vožnji vremenskim prilikama. To znači: vozite oprezno i predostrožno te smanjite brzinu vožnje po mokrom. Redovito kontrolirajte vozilo i gume te je li potrebno zamijeniti zastarjele dijelove.
Ako ipak počnete proklizavati s automobilom, izbjegavajte paniku i ishitrene manevre u vožnji koliko god je to moguće.